Dojenje kao dio prevencije raka dojke

​

Opće je poznato da je dojenje važno za zdravlje djece. Dojena djeca rjeđe obolijevaju od čitavog niza bolesti, uključujući upale pluća, upale probavnog sustava, upala srednjeg uha, šećerne bolesti, sindroma iznenadne dojenačke smrti, pretilosti i leukemije. No, što je sa ženama? Kako je dojenje sastavni dio ženinog reproduktivnog ciklusa, izostanak dojenja ima određene posljedice. Skupina znanstvenika je 2016. godine objavila u uglednom medicinskom časopisu Lancet da dojenje štiti od raka dojke. Za svakih 12 mjeseci dojenja pronašli su smanjenje rizika od invazivnog raka dojke za 4,3%! To znači kada bi majka dojila dvije godine (koliko glasi preporuka Svjetske Zdravstvene Organizacije) svako od svoje troje djece, bio bi joj smanjen rizik od raka dojke za 26%! Također, kada su usporedili žene koje su kraće ili duže dojile, našli su dokaze koji upućuju na mogućnost da žene koje duže doje imaju smanjeni rizik od raka jajnika. To se tumači činjenicom da je tijekom dojenja, pogotovo tijekom razdoblja isključivog dojenja (prehrana djeteta samo majčinim mlijekom u prvih šest mjeseci života) smanjena ovulacija pa se nagađa da manji 'nadražaj' jajnika u vrijeme mirovanja tijekom laktacije štiti jajnike. Osim smanjenog rizika od raka, dojilje rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti i od šećerne bolesti. 

Kako se ovi podatci mogu konkretno pretočiti u broju spašenih života? Izračunato je da sadašnja stopa dojenja u svijetu sprječava 19 464 smrti od raka dojke godišnje u usporedbi sa scenarijem u kojemu žene ne doje. Još važnije, u spomenutom radu je izračunato da bi se dodatnih 22 216 života žena godišnje moglo spasiti kada bi žene dojile 12 mjeseci, tj. do navršene prve godine života svoje djece. Ovaj učinak bi bio još značajniji, ističu znanstvenici, u zemljama, poput Hrvatske, koje nažalost imaju visoke stope oboljenja od raka dojke. Prema tome što čekamo? Podržimo i pomognimo žene da doje. Kako? Potaknimo ih na pohađanje obuke o dojenju u trudnoći, osposobimo zdravstvene djelatnike da im učinkovito i suosjećajno pomognu, branimo dojenje u javnosti, zaustavimo sustavno i neetičko reklamiranje zamjenskog mlijeka, osigurajmo dojiljama pravo na pauze za dojenje pri povratku na posao. Na nama je da stvorimo društvo - prijatelj dojenja ako želimo da nam djeca i mame budu zdrave. 

 

Napisala: Doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, dr. med., spec. obit. med., IBCLC

Predsjednica Hrvatske udruge IBCLC savjetnica za dojenje

Su-voditeljica Hrvatskog Cochranea