Edukantica je psihoterapije treće godine pri Centru Budi svoj u Zagrebu. Završila je studij arheologije i engleskog jezika u Zadru 2001. godine te se neko vrijeme bavila arheologijom, a zatim prevođenjem, ali i na iskopavanjima i za tipkovnicom uvijek je ostala fascinirana ljudima, njihovim pričama, odnosima, osjećajima. Psihoterapijski pravac koji ju je privukao je Transakcijska analiza zbog fokusa na složenost i važnost ljudskih odnosa, u kojima se oblikujemo i kalimo, i prepoznajemo što jesmo, a što nikako nismo. Možda je ono što je najviše zainteresiralo čvrsta vjera u mogućnost promjene, bez obzira kako daleko odlutali s našeg pravog puta.

​

Voli čitati, osobito poeziju koju pomalo i pišem, i vjeruje u ljekovitu moć riječi, što je bitno i u psihoterapiji, iako je to samo jedan od aspekata pomaganja. Ono što joj osobno pomaže da se redovito osjeća bolje su planine, među kojima se zasad Velebit pokazao kao osobito uspješan terapeut i liječnik, ali vjerojatno samo zato što ga najčešće posjećuje. Ples joj je također od pomoći, u zadnje vrijeme naročito salsa, ali i sve druge vrste kretanja uz glazbu. 

Majka je 19-godišnjakinje i majčinstvo je za nju bilo (i ostalo) najveće i najbolje transformativno iskustvo. Još jedno transformativno i obogaćujuće iskustvo za nju bio je volonterski angažman u staračkom domu gdje već godinama vodi čitateljsku grupu. Koliko god se trudila pružiti njenim damama, od njih jecuvijek dobivala više.

​

Osim u ljekovitu moć riječi vjeruje i u ljekovitost iskrenog susreta dvoje ljudi. Veseli se susretu s Vama!