Caspera Underwater.jpg
Hormonski ovisni karcinomi i prehrana

Postoje naznake da visokokalorična prehrana s visokim unosom masti i prerađenog mesa može utjecati na razinu estrogena i drugih spolnih hormona kod žena. Studije su pokazale da prehrana s visokim unosom ugljikohidrata i masti povećava rizik nastanka inzulinske rezistencije i pretilosti. Takva prehrana je glavni pokretač fluktuacije spolnih hormona prije i nakon menopauze. No, nisu sve masti „loše“. Dok je povećan unos omega-3 masnih kiselina pokazao zaštitni učinak na zdravlje jajnika, kod povećanog unosa trans masti je zabilježen povećan rizik od nastanka karcinoma jajnika. Naravno, nije sve ni u količini unosa masti, važan je i omjer omega-3/omega-6 masnih kiselina u prehrani. Nadalje, prehrana bogata ugljikohidratima dovodi do visoke razine inzulina u krvi koji potiče lučenje enzima uključenih u sintezu masti. Posljedica toga je nastanak masti koje se ugrađuju u membrane stanica raka. Međutim, rezultati drugih studija su pokazali da je poveznica između prehrane bogate ugljikohidratima i rizika od nastanka karcinoma dojke jača kod hormonski neovisnog karcinoma dojke. Na hormonski ovisan karcinom dojke, kojeg ima oko 70% žena oboljelih od karcinoma dojke, ipak snažnije utječu hormonalni faktori rizika poput rane menarhe, kasne prve trudnoće i kasne menopauze.
Kod osoba oboljelih od karcinoma postoji veliki strah od fitoestrogena iako su studije predložile da prehrana bogata fitoestrogenima smanjuje rizik od nastanka karcinoma. Lanene sjemenke su primjer namirnice koja ih sadrži. Studije su potvrdile da dnevni unos od 25 g mljevenih lanenih sjemenki štiti od nastanka karcinoma dojke te smanjuje rizik od smrtnosti kod žena koje boluju od karcinoma dojke. Strah od pojedinih namirnica ili cijelih grupa namirnica nažalost može dovesti do malnutricije, ali i povećati nezadovoljstvo s vlastitom prehranom. Bolji pristup modifikaciji dijete je paziti na prehranu u cijelosti, na unos zasićenih i trans masnih kiselina te procesuiranih ugljikohidrata.
Kod osoba oboljelih od karcinoma je od velike važnosti da se spriječi nastanak ortoreksije, odnosno stanja tijekom kojeg je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu. Osobe su često bombardirane informacijama i savjetima koji mogu napraviti više štete nego koristi. Iako postoji poveznica između hormona i hormonski ovisnih karcinoma, prehrana još uvijek nema jasnu vezu sa rizikom od nastanka karcinoma. Potrebna su daljnja istraživanja koja će razjasniti povezanost između prehrane i hormonski ovisnih karcinoma.

Reference:
Dunneram, Y., Greenwood, D. C., & Cade, J. E. (2019). Diet, menopause and the risk of ovarian, endometrial and breast cancer. The Proceedings of the Nutrition Society, 78(3), 438–448. https://doi.org/10.1017/S0029665118002884
Parikh, M., Maddaford, T. G., Austria, J. A., Aliani, M., Netticadan, T., & Pierce, G. N. (2019). Dietary Flaxseed as a Strategy for Improving Human Health. Nutrients, 11(5), 1171. https://doi.org/10.3390/nu11051171
Maumy, L., Harrissart, G., Dewaele, P., Aljaber, A., Bonneau, C., Rouzier, R., & Eliès, A. (2020). Impact des régimes alimentaires sur la mortalité et le risque de récidive de cancer du sein : revue de la littérature [Impact of nutrition on breast cancer mortality and risk of recurrence, a review of the evidence]. Bulletin du cancer, 107(1), 61–71. https://doi.org/10.1016/j.bulcan.2019.08.009
Schlesinger, S., Chan, D., Vingeliene, S., Vieira, A. R., Abar, L., Polemiti, E., Stevens, C., Greenwood, D. C., Aune, D., & Norat, T. (2017). Carbohydrates, glycemic index, glycemic load, and breast cancer risk: a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Nutrition reviews, 75(6), 420–441. https://doi.org/10.1093/nutrit/nux010